RAZVOJ HRANJENJA

[vc_row][vc_column][vc_column_text]

Rast i razvoj djeteta su dinamični i harmonični procesi. Za normalan rast potreban je dovoljan unos hrane, koji podrazumijeva usvajanje vještina hranjena. Važno je trenutke hranjenja od prvoga dana djetetovog života provoditi u mirnom, blagom i smirenom raspoloženju bez prekida i uzbuđenja, gdje će dijete stvoriti pozitivna iskustva i na taj način povezati hranjenje s ugodom. U situaciji ugode dijete brže i lakše uči jer je otvorenije za nova iskustva. Zajednički obroci se preporučavaju jer su važni za zdravlje pojednica i obitelji. Smanjuju gojaznost, poboljšavaju akademski uspijeh. Osim za preživljavanje, rast i razvoj, isprobavanje aroma i okusa poboljšava socijalne vještine, njeguje odnose te pozitivno djeluje na neovisnost. Osim zadovoljenja primarne potrebe za hranom dijete osjeća toplinu, bliskost i zaštitu osobe koja ga hrani, što igra važnu ulogu u njegovom duševnom razvoju i stvaranju uravnotežene ličnosti. Prateći djetetov razvoj i prehrambene potrebe ključno je u pravovremeno, odnosno u točno određenom tzv. „ključnom periodu“ za učenje novih znanja i vještina, uvoditi promjene u procesu hranjena. Prije ili poslije tog perioda teže je naučiti specifični obrazac ponašanja.

Da bi lakše pratili i pravovremeno poticali usvajanje određenih vještina trebamo poznavati razvoj urednih oralno-motoričkih funkcija kod djeteta. Oralno-motorički razvoj su svi pokreti usana, jezika i vilice koji održavaju kondiciju sustava za hranjenje, a ponavljanjem pokreta stječe se i razvija motorna kontrola i snaga. Uredni oralno-motorički razvoj započinje prije rođenja i nastavlja se do iza treće godine života. U četvrtoj godini većina djece sigurno i samostalno konzumira krutu hranu i tekućinu bez gušenja.

Prikazane prekretnice tipične su za razvojnu dob. Iako u razvoju postoje individualne razlike među djecom, naveden raspon dobi djeteta omogućava raniju ili kasniju pojavnost nekog ponašanja ili vještine, a koja unutar tog raspona još uvijek podrazumijeva uredan razvoj.

LISTA RAZVOJIH PREKRETNICA:

PRIJE rođenja,

• Počinje razvijati refleks sisanja oko 36. tjedna

Od 0 do 3 mjeseca,

• Pokazuje mnoge reflekse za zaštitu dišnih puteva
• Odgovara na stimulaciju unutar i uokolo usana
• Okreće glavu prema bradavici kad ga se lagano povuče za obraz. To je znak da je beba spremna za hranjenje
• Konzumira majčino ili prilagođeno mlijeko koristeći bradavicu ili nastavak na bočici (dudu)
• Usklađuje dah s dva-tri sisanja tekućine prije gutanja i disanja.

Od 3 do 6 mjeseci,

• Podiže obje ruke gore kako bi obuhvatio bocu, ali je potrebna pomoć u pridržavanju
• Konzumira rižine pahuljice ili hranu za bebe (kašice voća ili povrća)
• Jede s malom dječjom žličicom

Od 6 do 9 mjeseci,

• Drži bocu samostalno
• Kupi hranu sa žlice sa svojom gornjom usnom
• Jede kašasto meso i varijaciju kašaste hrane za bebe

Od 9 do 12 mjeseci,

• Zatvara usne dok guta tekućinu i mekšu krutu hranu
• Počinje se sam hraniti prstima grabeći manje komade hrane
• Beba može pokušati jesti male, meke i lako topive komadiće hrane, npr. meke kekse, smoki
• Započinje i eksperimentira s pijenjem tekućine iz zatvorene čaše s nastavkom za pijenje
• Započinje s konzumiranjem standardne hrane (hrana za obitelj) u kašastoj konzistenciji
• Pije iz čaše uz početak samostalnog držanja za drške čaše
• Počinje piti tekućinu kroz slamku

Od 12 do 18 mjeseci,

• Dobro koordinira obrazac sisanja, gutanja i disanja u dužem vremenskom periodu
• Započinje jesti sitno sjeckanu standardnu hranu
• Može gristi hrskavu hranu kao što je keks ili kreker
• Prebacuje hranu u ustima s jedne na drugu stranu i žvače

Od 18 do 24 mjeseca,

• Može se samo hraniti žlicom, ali mu je možda još potrebna pomoć

Od 24 do 36 mjeseci,

• Pije razne vrste tekućina, rijetke i gušće (čaj, voda, sok) kroz slamku ili standardnu čašu
• Koristi žlicu za uzimanje mekše hrane dok se samostalno hrani
• Razvija sve finiju vještinu samostalnog hranjenja

Od 36 mjeseci do 4 god,

• Napreduje u žvakanju i gutanju hrane krupnije teksture (meso, pržena hrana, cijelo voće) uz nadgledanje odrasle osobe
• Započinje (uz nadgledanje) koristiti vilicu za ubosti hranu i prinijeti je ustima
• Pije iz standardne čaše bez pomoći

Važno je savjetovati se sa svojim liječnikom/pedijatrom ako mislite da vaše dijete ne prati upute ili pokazuje znatno kašnjenje u ponašanju prateći ove pokazatelje prema odgovarajućoj dobi.

Mala djeca imaju mali želudac pa je potrebno da češće jedu male količine hrane.  Kad god ste u mogućnosti jedite zajedno sa svojim djetetom jer tako razvijate njegove socijalne vještine i učenjem od vas usvaja poželjnije prehrambene navike.

ŠTO AKO DIJETE ODBIJA JESTI?

Tijekom hranjenja je potrebno izbjegavati  prijetnje, grdnju, požurivanje ili davanje mita, uspoređivati s drugom djecom, hraniti dijete kroz trikove i igru, nuditi posebnu hranu kao što je sladoled kao nagradu ili reći djeci da je neće dobiti. U oba slučaja će ova hrana postati više poželjna.

“Ako pojedeš sve povrće možeš dobiti desert.”

  To čini desert poželjnijim od povrća, što nije najbolja poruka za dijete. Ako imate desert budite sigurni da je zdrav kao što su voće ili mliječni pudinzi.

ORALNO-MOTORIČKA IGRA

Puhanje:

Puhanje u maslačak, puhanje maramica u zraku, puhanje mjehurića na štapiću, zviždaljke, trubice, puhanje mjehurića kroz slamku, puhanje balona.

Jačanje čeljusti/žvakanja:

Potezanje rastezljive hrane držeći je u zubima (npr. mekši štapići ili bomboni od sladića). Ostavljanje zubnih otisaka na komadu mesa, mrkvi, suhom voću, tvrdom voću. Voćne lizalice, jedenje voća sa korom.

Pokreti jezika:

Lizanje lizalice, štapića sladoleda, lizanje hrane iz zdjele kao psić, lizanje nečeg ljepljivog (maslac od kikirikija, med..) sa žlice. Pretvarati se kao maca i lizati svoje šape. Pjevanje la,la,la, coktanje jezikom. Korištenje jezika za četkanje zubiju. Dodirivanje jezikom kutova usana.  Artikulacija usnama bilabijalnih (dvousnenih) glasova npr. ppppp,bbbbb, mmmm. Igranje poljupcima stavljanjem ruža na usne i ostavljanjem tragova na maramici ili ogledalu.

Sisanje:

Sisanje gustog frapea kroz slamku, imitiranje lica kao riba.

  Marina Papić

Edukacijski rehabilitator-stručni suradnik

Literatura:

1. Korunić D., Jurišić D., (2014).Terapijsko hranjenje. Priručnik za roditelje. Mali dom-Zagreb.

[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]