Što se danas, 15.4.2022, radilo u mješovitoj skupini "Svrdonice"?
U jutarnjoj posjeti vrtićkim skupinama u Marijinom domu, zatekli smo djecu u aktivnosti popunjavanja albuma sličicama omiljenih Zdravoljubaca. Traženje broja ili slike koja nedostaje u moru prikupljenih sličica probudila je u djeci natjecateljski duh, izazvala pozitivne emocije u trenutku pronalaska odgovarajuće sličice i potaknula većinu da se uključe u aktivnost i pomognu u traženju. Traženje broja ili slike koja pripada označenom mjestu u albumu kod djece razvija sposobnost pamćenja, potiče razvoj vizualnog uparivanja, vizuo-spacijalnih odnosa te koordinacije oko-ruka. Benefiti odljepljivanja zaštitne folije i ponovnog lijepljenja u zadani kvadratić potiču senzo-motorni razvoj dajući djetetu taktilni podražaj tijekom aktivnosti fine motorike. Na samom kraju, imenovanje životinje ili biljke koja je prikazana na slici i uparivanje s pozadinom na koju je zalijepljena potiče dijete na učenje i širenje znanja i vokabulara.
Nakon ovakvog angažmana za lijepljenje sličica, teško je bilo nadmašiti razinu pobuđenosti, ali, odgojiteljima malih "Svrdonica" i to je pošlo za rukom. Naime, u uobičajenoj šetnji do plaže, odgojiteljica je potaknula djecu da je možda Uskršnji zeko ostavio čokoladna jaja na plaži. Djeca su pojurila na plažu i krenula u istraživanje. Najteže je bilo pronaći prvo sakriveno jaje, ali ubrzo nakon pronađenog prvog primjerka, uzbuđenje oko traženja doseglo je vrhunac i sva čokoladna jaja bila su na okupu. A, nakon tako vrijednog traženja i prikupljanja jaja, djeca su se i počastila svojim "ulovom" nastavljajući uživati u sunčanom danu na plaži. Osim čokoladnih jaja kao nagrade, djeca su u ovoj aktivnosti dobila različite ugodne podražaje u svrsishodnoj aktivnosti traženja: mirisi, zvukovi, taktilni osjet žala i pijeska, iskopavanje jaja, donošenje jaja na zadano mjesto, kao i dijeljenje uspjeha i emocija s drugima te zajedničko hranjenje kao kruna uspješno izvedene aktivnosti i povezivanja grupe.
Do nekog idućeg susreta pogledajte u galeriji kako nam je bilo s našim Svrdonicama!
Sretan vam Uskrs!
Povodom obilježavanja Svjetskog dana glasa u našem je vrtiću jučer, 12.4.2022., održano stručno usavršavanje za odgojiteljice naziva "Dobar glas daleko se čuje" pod vodstvom fonetičarke Lucie Paule Deranje.
Naime, odgojitelji, kao glasovi profesionalci, tj. osobe kojima je jedan od glavnih alata u svakodnevnom radu upravo glas, spadaju u rizičnu skupinu zbog česte zlouporabe svojih glasnica i nesvjesnosti o potrebi njege i brige za iste. Cilj ovog usavršavanja bio je osvijestiti svoj glas kao alat za rad, svjesnu i nesvjesnu zlouporabu glasa te načine brige za svoj glas koji se mogu implementirati u svakodnevicu odgojitelja.
Odgojiteljice su se imale prilike upoznati i okušati u vježbama za glas te procijeniti stanje svojih glasnica s obzirom na životne i profesionalne navike.
Vježbama za zagrijavanje, jačanje i hlađenje svog glasa primjereno je obilježen Svjetski dan glasa te su glasovi profesionalci u našoj ustanovi potaknuti provoditi vježbe i održavati vokalnu higijenu.
Poštovani roditelji,
ovim putem pozivamo vas da sudjelujete u istraživanju naziva Dobrobiti roditelja djece s teškoćama u razvoju istraživačke skupine s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Ciljana skupina su roditelji djece s teškoćama starosti do 19 godina koji žive u domaćinstvu s roditeljima/skrbnicima. Istraživači smatraju da je ova skupina roditelja dosta zanemarena i da je ovo prilika da se čuje njihov glas. Ispunjavanje upitnika je anonimno i dobrovoljno te traje 15-ak minuta.
Upitnik rješavate klikom na poveznicu: https://limesurvey.srce.hr/
Sva pitanja vezana uz provedbu ovog istraživanja možete uputiti na mail adresu: aslavic@unizd.hr.
Dragi roditelji,
pozivamo vas na online radionice za roditelje RZ Mini!
"RZ mini" interaktivna su web predavanja besplatna za roditelje koje će provesti Rastimo zajedno voditeljice Dječjeg vrtića Konavle Tena Erceg, psihologinja i Jelena Kulišić, odgojiteljica savjetnica, a uz podršku Centra za podršku roditeljstvu "Rastimo zajedno" kao nacionalnog partnera Generali osiguranja u međunarodnoj inicijativi "The Human Safety Net".
Radionice će se odvijati putem Zoom aplikacije.
Predviđeno trajanje svake radionice je 90 minuta.
Termini i teme radionica:
Preporuka je da roditelji sudjeluju na svim radionicama.
Za sudjelovanje na radionicama je obavezna prijava najkasnije do 6.4.2022. putem e-maila tena.erceg1@gmail.com sa svojim imenom, prezimenom i e-mail adresom na koju ćete dobiti poveznicu za sudjelovanje.
Povodom obilježavanja Svjetskog dan svjesnosti o autizmu, održat će se predavanje Autizam danas, 5. travnja 2022. godine s početkom u 16:30 sati, u hotelu Lacroma Dubrovnik.
Organizatori predavanja su Dječji vrtići Dubrovnik i Podružnica Hrvatskog logopedskog društva Dubrovačko-neretvanske županije.
Predavanja su namijenjena roditeljima i stručnjacima.
Više o predavanju i prijave na: https://vrtici-du.hr/svjetski-dan-svjesnosti-o-autizmu-2/
U tjednu od 14. do 18. ožujka 2022. u Dječjem vrtiću Konavle obilježio se Dan očeva (19.3.2022.) i to Tjednom očeva! U sklopu Tjedna proveli smo različite aktivnosti:
U srijedu, 16. ožujka održalo se stručno usavršavanje za odgojitelje i stručne suradnike vrtića na temu „Zašto su očevi važni”, u suradnji s Dječjim vrtićem Pahuljica (Rab) putem Zoom aplikacije. Predavanje su održale Tena Erceg, psihologinja i Vedrana Domaćinović Pičuljan, prof. ped., a primjere dobre prakse izlažu odgojiteljica B. Matahlija (DV Pahuljica, Rab) te odgojiteljica savjetnica J. Kulišić i odgojiteljica mentorica M. Mihatović (DV Konavle, Cavtat). Skupu je prisustvovalo 50 sudionika.
U petak 18. ožujka održalo se on line predavanje za sve zainteresirane na temu „Zašto su očevi važni?”, a održala ga je Tena Erceg, psihologinja. Na predavanju je sudjelovalo 25 roditelja, a posebno veseli činjenica kako su osim roditelja iz našega kraja na predavanju sudjelovali i roditelji iz Vinkovaca, Čakovca, Zadra...
Dan očeva se obilježio i različitim aktivnostima s djecom u odgojno-obrazovnim skupinama našeg Vrtića, a kako je to izgledalo pogledajte u nastavku:
Osim spomenutoga, o aktivnostima u sklopu Tjedna, ali i o samom radu s očevima tijekom godine govorili su psihologinja Tena Erceg i otac Zoran Ateljević izravnim javljanjem u emisiju „Dobro jutro, Hrvatska“.
U tjednu od 14. do 18. ožujka 2022. u Dječjem vrtiću Konavle obilježit će se nadolazeći Dan očeva (19.3.) raznim događanjima.
U srijedu, 16. ožujka održat će se stručno usavršavanje za odgojitelje na temu „Zašto su očevi važni”. Stručno usavršavanje organizirat će se u suradnji s Dječjim vrtićem Pahuljica (Rab) putem Zoom aplikacije. Predavanje za odgojitelje održat će Tena Erceg, mag. psih. i Vedrana Domaćinović Pičuljan, prof. ped., a uključit će se i odgojitelji primjerima svoje prakse u radu s očevima.
U petak 18. ožujka održat će se on line predavanje za očeve (ali i sve zainteresirane) na temu „Zašto su očevi važni?”. Predavanje će se održati putem Zoom aplikacije od 17:30 do 18:30 sati, a održat će ga Tena Erceg, psihologinja. Prijaviti se mogu i roditelji čija djeca ne pohađaju naš vrtić. Prijave se vrše na e-mail tena.erceg1@gmail.com (ime i prezime, e-mail adresa), a na dan predavanje će se zainteresiranima poslati poveznica na e-mail.
Dan očeva će se obilježiti i različitim aktivnostima s djecom u odgojno-obrazovnim skupinama našeg Vrtića.
Kako s djecom razgovarati o ratu?
Posljednjih dana čitamo, slušamo i gledamo o ratnim zbivanjima iz Ukrajine. Takve vijesti mnogima - velikim i malima, izazivaju emocije tjeskobe, straha, neizvjesnosti, tuge... Teško je onima koji proživljaju strahote rata, ali je teško i onima koji to gledaju i suosjećaju. Kao i u sličnim kriznim situacijama, među najranjivijim skupinama su upravo djeca i mladi. Iako nerijetko želimo zaštiti djecu od svega onoga teškoga u životu, postoje stvari koje ne možemo zaustaviti (pandemije, ratovi...), ali možemo biti tu za dijete, biti mu podrška i sigurna luka, pružiti mu usmjeravanje i „alate“ za „borbu“.
Važno je osvijestiti da iako možda malena, djeca „upijaju“ i riječi i emocije i druge znakove iz svoje okoline. Oni osjećaju kada se nešto događa, oni znaju prepoznati zabrinutost na licu svojih najbližih, „čuju“ uznemirujuće apele s ekrana i vide na Tv-u svojega vršnjaka koji sa suzama korača tamo nekom cestom. Na to mogu reagirati povećanom anksioznošću, razdražljivošću, agresivnošću, poteškoćama spavanja i hranjenja, poteškoćama koncentracije. I pitaju se, glasno ili tiho – ŠTO SE TO DOGAĐA? A mi odrasli, posebice roditelji trebali bi biti ti koji će im na njima primjeren način objasniti što je to što se događa i kako možemo pomoći sebi i drugima.
Kako olakšati djeci koja svjedoče ratnim zbivanjima? Kako razgovarati o ratu s malom djecom?
S obzirom na svoju razvojnu dob i „ograničenja“ u razmišljanju djeca mogu na različite načine shvatiti ono o čemu slušaju, npr. doslovno shvaćaju, maštom popunjavaju ono što ne razumiju pa mogu stvoriti pogrešno objašnjenje, katkada sebe krive za događaje na koje ne mogu utjecati. I kada sami ne spominju ratna događanja, to ne znači da o tome ne razmišljaju. Zato je korisno konkretnim pitanjima provjeriti jesu li čuli ili vidjeli nešto o tome. Ne treba forsirati razgovor, ali važno je pružiti osjećaj da se mogu obratiti kada to budu željeli.
Za djecu predškolske dobi najvažniji je osjećaj sigurnosti, a upravo je osjećaj sigurnosti „poljuljan“ u stresnim situacijama. Neka se djeca boje za svoju sigurnost, za sigurnost svoje obitelji, prijatelja, kućnih ljubimaca, kuće, vrtića. Zato im je važno naglasiti kako se rat događa, ali daleko, u Ukrajini (možete pokazati i na karti gdje je koja država), da je ono na sigurnome, da ste vi na sigurnome, da je vaša kuća na sigurnome. Nekoj djeci će to biti dovoljno da se umire, no neka će imati dodatna pitanja te je važno dati odgovore i time graditi osjećaj da vas mogu pitati i sljedeći put bez ustručavanja.
Za osjećaj sigurnosti su važne i rutine, posebice u ovakvim stresnim situacijama. Zato ih važno održavati – ne propuštajte zajedničke obroke, igranje igara i druge zabavne aktivnosti, čitanje priča, razgovor prije spavanja...
Pokušajte kontrolirati i ograničiti sadržaj kojem su djeca izložena u medijima (tv, mobitel, radio). Svjedoci samo da smo svi, i veliki i mali, nerijetko izloženi ne samo informativnom sadržaju nego i neprimjerenom koji je tu upravo da izazove reakciju slušatelja/gledatelja. Pokušajte razlučiti istinite od neistinih informacija (birajte izvore informiranja) i na to potičite i djecu. Nećete uvijek moći kontrolirati medijske sadržaje kojima su djeca izložena i zato je važno redovito provjeravati što znaju, što ih zanima, što ih brine.
Nemojte se bojati svojih i djetetovih emocija, posebice neugodnih. Nema „negativne“ emocije, postoje ugodne i manje ugodne, ali svaka od njih ima svoju funkciju i važno je ne potisnuti ih. Djecu treba usmjeriti da prepoznaju kako se određena emocija „pokaže“ u tijelu (npr. „brzo dišem“, t“eško mi je spavati“, „ne jede mi se“, „nešto se događa u mom stomaku“...). Dapače, djeci treba pomoći da ih izraze. Rečenice poput: „Bojim se“, „Teško mi je“, „Boli me stomak“... nekada ne moraju izaći „van“ u obliku riječi. Nekada emocije izlaze kroz crtež, ples, pjevanje, tjelesni kontakt ili bilo koju drugu aktivnost u kojima se dijete opušta. A najprirodnija od tih aktivnosti jest IGRA.
I kad je teško – igra!
Kada dijete „izgubi“ kontrolu nad događajima oko sebe (a to može biti upravo u ovakvim situacijama), ima dodatnu potrebu da je „vrate“, a vratiti je može upravo kroz igru koju ono kontrolira i vodi. Zato je očekivano da će se u ovome razdoblju djeca češće igrati rata, zauzimati strane, pobjeđivati, „ubijati“, spašavati. To je način na koji mogu barem na kratko imati kontrolu u svijetu u kojem žive. Važno ih je ne posramljivati i ne zaboraviti da dopuštanjem „agresivnih“ igara ne potičemo agresivno ponašanje izvan igre nego dopuštamo djetetu da se proradi neugodne osjećaje čim se gradi i sposobnost samoregulacije.
Kako još mogu/možemo pomoći?
Dodatan način za vraćanjem osjećaja kontrole jest i promišljanje što konkretno možemo napraviti da pomognemo ljudima u potrebi – doniranjem hrane, odjeće, nuđenjem smještaja? Dijete može odlučiti odvojiti nekoliko svojih igračaka koje može donirati, može napisati pismo svojem „prijatelju“ iz Ukrajine. Možda će i neki od tih „prijatelja“ uskoro doći živjeti u vašu blizinu – s djetetom možete o tome razgovarati - što bi olakšalo tom prijatelju dolazak?
Kako olakšati sebi?
Iz osjećaja bespomoćnosti (gubitka kontrole) i želje za pomoći često jako puno vremena provedemo slušajući i gledajući vijesti o tome što se događa. Korisno je biti informiran, ali neprestanim pretraživanjem i iščitavanjem vijesti možemo se zatvoriti u krug pojačane tjeskobe i uznemirenosti. Zato je važno ograničiti i sebi koliko i što konzumiramo od medijskog sadržaja.
Također, neki od nas su već proživjeli rat, bilo kao djeca, tinejdžeri ili odrasli. Slike koje gledamo i slušamo mogu nas „vratiti“ u to vrijeme, buditi neugodne uspomene i preplavljujuće emocije. Tada je važno potražiti podršku za sebe, pornaći svoj „ispušni ventil“.
Ukoliko za to osjetite potrebu možete se javiti i psihologinji vrtića na 099 382 2623 ili tena.erceg1@gmail.com
Pripremila: Tena Erceg, psihologinja
Literatura
Forum za slobodu odgoja, (2022). Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini: prijedlozi za škole https://fso.hr/wp-content/uploads/2022/02/2022-Kako-s-djecom-i-mladima-razgovarati.pdf
Hrabri telefon. (2022). Kriza u Ukrajini – Što reći djeci? https://www.facebook.com/HrabriTelefon/photos/a.551773538170460/5510722842275480
Učenje srcem, (2022). Mama, tata, što je to rat? https://www.facebook.com/ucenjesrcem/photos/a.732144490610508/1292819131209705
Obiteljski centar Dubrovnik započinje s novim ciklusom programa Rastimo zajedno i mi. Program je namijenjen roditeljima koji podižu djecu u zahtjevnijim okolnostima koje otežavaju roditeljstvo i zadovoljavanje potreba njihove djece predškolske dobi. U programu sudjeluju i roditelji i djeca!
Glavni cilj Programa je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima: razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, prepoznaju načine na koje se odnose prema svojem djetetu, doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu.
Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima: o razvojno poticajnoj interakciji roditelja i djeteta, o roditeljstvu na dobrobit djeteta i roditelja.
Istovremeno djeca u poticajnom okruženju kroz vođene aktivnosti i slobodnu igru stječu: osnovne vještine suočavanja sa stresom, vještine rasterećenja i ublažavanja prisutnih briga, sposobnosti primanja i pružanja podrške.
Program radionica s roditeljima i djecom “Rastimo zajedno i mi” sastoji se od petnaest jednoipolsatnih konceptualno i tematski povezanih radionica (paralelno za roditelje i za djecu), uz pola sata zajedničkih aktivnosti roditelja i djece na kraju svake radionice.
Na radionicama sudjeluje 4-10 roditelja, a koristite se različiti oblici rada, ovisno o cilju i sadržaju pojedine aktivnosti.
Na radionicama s djecom sudjeluje 4-10 djece, a glavni oblik rada je igra – strukturirana i slobodna. Učenje kroz igru uključuje prigodne pjesmice, igračke, materijale i aktivnosti u pokretu te neke rutine.
Više o programu https://www.rastimozajedno.hr/rastimo-zajedno-i-mi/o-radionicama-rastimo-zajedno-i-mi/.
Prijave za sudjelovanje na 020 414729; 020 414737 ili putem e-maila: Anita.Milanovic@socskrb.hr; Luksa.Vragolov@socskrb.hr
Česta asocijacija na blagdansko vrijeme za mnoge je dodatno vrijeme za obitelj i djecu, uz lijepo ukrašen bor i ukusna jela. No, nerijetko to vrijeme prođe u strci oko ukrašavanja, kupovine poklona, kuhanja, pranja i popratnog stresa. Zbog promjena rutina kod male djece, (primjerice, promjena vremena spavanja ili načina hranjenja), djeca mogu plakati, biti razdražljivija i u tim situacijama blagdani itekako mogu biti „veseli“!
Kada je djetetu previše?
U blagdansko vrijeme djeca nerijetko dobivaju puno novih stvari i doživljaja i koliko god one bile ugodne, za djecu, posebice onu manju, mogu biti prestimulirajuće. Zato je važno da roditelji koji najbolje poznaju svoje dijete procijen koliko je stimulacije dovoljno da djetetu bude ugodno. Primjerice, ako dobro raspoloženje djeteta ovisi o spavanju u 15 h, nemojte s djetetom ići u kupovinu božićnih poklona neposredno prije, očekujući da će se dijete tome veseliti. Dobro je da usprkos češćem uzimanju slatkiša u to vrijeme dijete ipak uzima glavne obroke u uobičajeno vrijeme, da dobiva količinu sna na koju se naviklo.
Što djeci treba za blagdane?
Važno je pokušati ne „izgubiti se“ u potrošačkoj groznici društva i djetetu darivati samo poklone nego i svoje vrijeme, pažnju, razumijevanje i ljubav. Osjećaj prihvaćanja i obiteljske topline gradi sliku koje dijete ima o sebi. Zajedničke aktivnosti osim što doprinose razvoju odnosa roditelja i djeteta, doprinose i njegovom cjelokupnom razvoju, no često se postavlja pitanja – što znači kvalitetno provedeno vrijeme s djecom? Neke od zajedničkih aktivnosti tijekom blagdana mogu biti igra s djecom koju ono odabere, odvođenje na prigodne predstave u kazalište, šetnje, sakupljanje češera i lišća, izrađivanje aranžmana i poklona za članove obitelji i prijatelje, izrada čestitki, pjevanje i plesanje na prigodnu glazbu, pravljenje paketića za potrebite. Dijete može pomoći u izradi kolača – potrajat će dulje, kuhinja će biti uprljanija, ali dijete će biti sretno i ponosno.
Blagdani su i izvrsna prilika za razvijanje obiteljske tradicije. Kad se s djecom prisjetimo lijepih događaja koje smo za blagdane imali s našim roditeljima, tada učimo djecu cijeniti jednostavne životne trenutke, učimo ih tražiti i učiniti ove trenutke posebnima i u njihovim životima. Ritual znači ponavljanje, a ponavljanje znači sigurnost. Vrijeme kićenja bora, zajedničko pravljenje kolača, božićni ručak mogu biti obiteljski rituali koji se ponavljaju svake godine.
Obitelji s razvedenim roditeljima
Djeci razvedenih roditelja može biti teško tijekom blagdana, no kao i u drugim životnim situacijama, suradnjom roditelja djeci se može olakšati:
• Razgovarajte s bivšim partnerom o tome koliko ćete potrošiti na poklone i tko će ih kupiti. Ne bi trebalo biti natjecanja.
• Budite fleksibilni vezano za vrijeme koje će dijete provesti kod vas i drugog roditelja.
• Dijete uvijek pa i sada ne smije biti primorano birati između roditelja te se treba osjećati slobodno pričati o drugom roditelju kao i slobodno kontaktirati istoga. Rečenice poput: “Znam da mami nedostaješ. Možeš je nazvati i reći joj da i ona tebi nedostaje.”, korisne su.
• Ako dijete nije s vama za blagdane nego s vašim bivšim partnerom, potrudite se da dijete ne osjeća krivnju zbog toga što ste se vi možda osjećali usamljeno (npr. "Bio mi je tužan Božić jer si ti bila s tatom."). Usredotočite se na vrijeme koje ćete vi kvalitetno provesti s djetetom.
Obitelj u kojima je roditelj ili drugi član obitelji umro
Postoje djeca koja vrlo rano izgube roditelja ili bliskog člana obitelji. Tada blagdani kao vrijeme za obitelj i zajedništvo mogu postati tužni dani za djecu, ali i velike. U želji da dijete ne bude tužno ili da se ne sjeti preminuloga, odrasli pokušavaju zabaviti dijete, preusmjeriti mu pažnju, u potpunosti izbjegavati govoriti o umrloj osobi, no zapravo dijete tada ne postaje manje tužno nego postaje tužno samo, u sebi i dobiva poruku da je to nešto o čemu ne može razgovarati s roditeljem jer “mama/tata će biti tužna”. Zato je korisno otvoreno razgovarati o osobi koje više nema među vama, o uspomenama koje vas vežu za nju i emocijama koje su prisutne. U redu je zaplakati pred djetetom jer to je primjeren način iskazivanja tuge i pokazatelj djetetu da je u redu plakati kada smo tužni.
Brinite o sebi
Nije lako biti roditelj, posebice u vremenu kada smo okruženi neizvjesnošću, bolešću, društvenim očekivanjima. U redu je ne osjećati se najbolje i zato je važno da i roditelj brine o sebi. Uzmite predah. Smanjite očekivanja i da, u redu je zamoliti nekoga da vam pričuva dijete/djecu ako ste pod stresom. Ili kupite te kolače, neoperite te prozore.
Kao zaključak, važno je djeci, i maloj i velikoj, svojim primjerom pokazivati pravi smisao blagdana – zajedništvo, druženje, zahvalnost, pomaganje i prihvaćanje te sve one vrijednosti koje su vam važne kao obitelji.
Korištena literatura
• Buljan-Flander, G. i Karlović, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete? Zagreb: Marko M usluge d.o.o.
• Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. (2010). Školski praznici mogu zbližiti obitelj. http://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/teme/skolski-praznici-mogu-zbliziti-obitelj/
• Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba (2018) https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/teme/odgovori-na-blagdanska-pitanja-i-nedoumice/
Prilagodila: Tena Erceg, mag. psih.