ŠTO JE SENZORNA INTEGRACIJA?

Senzorna integracija je aktivnost mozga za organiziranje svih osjetnih podražaja koji su putem živčanih stanica došli u središnji živčani sustav. Glavna zadaća mozga je integrirati podražaje iz različitih osjetila u skladnu cjelinu. To omogućuje funkcioniranje svakoga živoga bića te uvjetuje njegovo ponašanje, učenje, percepciju i reagiranje. Kada je funkcioniranje mozga dobro, motorički pokreti su koordinirani, učenje je lako, a ponašanje u skladu s očekivanim. Senzorni sustavi su baza za razvijanje ostalih vještina. Također, međusobno su povezani te nije moguće prijeći u višu razinu ako nije zadovoljena prethodna. Sukladno navedenom, ako dijete nema dobro razvijen senzorni sustav pojavit će se poteškoće i u razvoju ostalih vještina.

U senzorne sustave ubrajaju se:
Vizualni (vid), auditivni (sluh), taktilni (dodir), olfaktorni (njuh), gustativni (okus), prioprioceptivni (mišići i zglobovi), vestibularni (ravnoteža).

Pravilna integracija navedenih sustava omogućuje nam adekvatno funkcioniranje, izvođenje svakodnevnih zadataka te komuniciranje s vanjskim svijetom. Najvažniji osjetilni sustavi za čovjeka su vestibularni i proprioceptivni.
Proprioceptivni i vestibularni sustav pripadaju unutarnjim osjetilima te su odgovorni za svjesnost vlastitog tijela te njegov položaj u prostoru, dok su vid, sluh, dodir, njuh i okus vanjska osjetila jer prikupljaju informacije iz okoline. Djetetova osjetila se međusobno integriraju kako bi ono dobilo pouzdanu sliku svijeta koji ga okružuje. Sve one informacije koje dijete dobiva putem svojih osjetila omogućuju mu percepciju, tj. cjelovito doživljavanje svijeta. Stimulacija vestibularnog i proprioceptivnog sustava hodanjem, skakanjem, penjanjem, ljuljanjem, vrtnjom, vožnjom bicikla i drugim pokretima u periodu ranog djetinjstva stimulira mozak na razvoj bazičnih kapaciteta za sve oblike učenja. Ove aktivnosti važne su za organizaciju osjetila i stimulaciju normalanog razvoja. Pokret i kretanje osobito u ranoj dobi stvaraju osnovu za učenje, mišljenje, kreativnost i sve druge više mentalne funkcije. Djeca doživljavaju svoje tijelo te druge ljude i stavljaju ih u međusobne odnose zato što je njihov mozak dobivene senzorne informacije organizirao u smislenu cjelinu. Upravo zbog toga dijete zna primjereno reagirati i ponašati se u pojedinim situacijama. Odnosno, dobrom integracijom svih osjetila mozak poručuje svrhovit odgovor, tj. reakciju na podražaj.

Senzorna integracija odvija se automatski te se neprestano razvija kod svih nas. Kod većine ljudi senzorna integracija se događa bez svjesnog razmišljanja i uloženog truda. Niti jedan čovjek nema savršenu integraciju osjeta. Svatko može pokazivati određene male simptome teškoća senzorne integracije neke vrste osjeta. To naravno ne znači da se radi o poremećaju senzorne integracije za koji je odmah potreban tretman. Međutim, ukoliko teškoće senzorne integracije stvaraju probleme, otežavaju razvoj i razvijaju negativne oblike ponašanja potrebna je intervencija senzornog terapeuta.

ZNAKOVI KOJI UKAZIJU NA PROBLEME SA SENZORNOM INTEGRACIJOM

POREMEĆAJ SENZORNE INTEGRACIJE MOŽE BITI:

-samostalna teškoća, znači da dijete nema nikakvih drugih poteškoća.
- može biti obilježena određenim stanjem, sindromom ili bolesti u slučajevima nedovoljne
zrelosti živčanog sustava zbog prijevremenog rođenja
- javlja se kod djece s teškoćama u motoričkom razvoju, kod cerebralne paralize, djece s
poremećajem iz autističnog spektra, djece s oštećenjem vida, djece s poremećajem pažnje
(ADHD), djece s govorno-jezičnim teškoćama, djece s teškoćama u učenju, djece s oštećenjem
sluha, djece s intelektualnim teškoćama i dr.

KAKO SE PROVODI TRETMAN SENZORNE INTEGRACIJE?

Tretman se provodi kroz igru u senzornoj sobi. Djeluje se na područja u kojima postoje oštećenja. Igra treba biti ciljana. Cilj je da se dijete igra s ponuđenim aktivnostima na funkcionalan način. Boravak u senzornoj sobi omogućuje djetetu da razvije senzorne vještine koje će mu biti potrebne za život. Stimulirana i poticajna okolina omogućava poboljšanje koordinacije, komunikacije te pažnje i koncentracije. Tretman u senzornoj sobi omogućuje djeci  da stimulacijom osjetila razvoju svoje potencijale.

Marina Papić, mag.rehab.educ.

LITERATURA:
1. Biel, L., Peske, N. (2007). Senzorna integracija iz dana u dan. Buševec: Ostvarenje d.o.o.
2. Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
3. Cascio, C. J. (2010). Somatosensory processing in neurodevelopmental disorders. Journal
of Neurodevelopmental Disorders. Springer Science + Business Media. 2: 62-69.
4. Mamić, D., Fulgosi-Masnjak, R., Pintarić Mlinar, Lj. (2009). Senzorna integracija u radu
s učenicima s autizmom. Napredak, 151 (1), 69-84.
5. Zglavnik, M. (2005). Osjetilno učenje – senzorna integracija. Dijete, vrtić, obitelj. 11
(41), 2-5.