O važnosti rutina u djetetovom i obiteljskom životu pročitajte u nastavku ili na linku https://mailchi.mp/50dc86ccba31/newsletter-centra-rastimo-zajedno-9259284?e=[UNIQID&fbclid=IwAR1GGDLIpt7cSaDEmMZbXiBjMpjqLsYtmrdMurxMmVs6avmXWU842e2u9Hc#_ftn1
Ljeto je stiglo. Neki su već na odmoru ili u planovima za isti, no, ako i nisu, za većinu se ipak promijenio dosadašnji dnevni ritam zbog promjena koje često prate „ljetni način življenja“ (promjene u vrtićkom okruženju, školski praznici, kasnije noćno uspavljivanje, moguća veća izloženost ekranima…). Uslijed navedenih promjena mijenjaju se i dnevne rutine djeteta (i obitelji), a o tome što su rutine, zašto su važne za malu (i veliku) djecu te trebaju li se mijenjati pročitajte u nastavku.
Nedavno smo pisali o „sastojcima“ roditeljstva koji su se pokazali najkorisnijima za rast i razvoj svakoga djeteta[1]. Među njima smo, uz brižno ponašanje, uvažavanje i osnaživanje djeteta naveli i pružanje strukture (predvidivog vremenskog rasporeda aktivnosti te granica/pravila) i usmjeravanje ponašanja izražavanjem očekivanja i povratnih informacija.
Pružanje strukture odvija se i kroz rutine – svakodnevne aktivnosti u koje uključujemo dijete, a koje se redovito ponavljaju. |
To su najčešće rutine hranjenja, kupanja, spavanja, presvlačenja i oblačenja, igranja. Da bi se razvile djeca im moraju biti izložena, po mogućnosti u isto vrijeme i na sličan način. Kako bi se utvrdile korisno ih je najavljivati, podsjećati na njih (Prvo oprati zube pa onda čitanje priče) ili ih poticati pričom (Medo Tobi prije ručka pere ruke…), pjesmicama (Kruška, jabuka, šljiva, Veli, mala Iva: To je voće slatko, Jeo bi ga svatko) te pohvalama (Sve si vratio na mjesto pa ćeš sutra znati gdje ćeš ih pronaći). Pomoći mogu i vizualni prikazi određene rutine – možete zajedno izraditi poster s „koracima“ jutarnje rutine (primjerice, dignem se iz kreveta, piškim, operem ruke i zube, doručkujem, obučem se).
Zašto su rutine važne?
Rutine su korisne iz više razloga – njima se zadovoljavaju djetetove fiziološke potrebe poput hranjenja i spavanja, ali i psihološke potrebe da se netko za njih brine, da imaju osjećaj da su nekome važni i da nekome pripadaju, da su uspješni i samostalni. Rutine su odlične prilike za povezivanje i za učenje. Primjerice, zajednički obrok u kojemu smo usmjereni jedni na druge idealna je prilika za stvaranje rutine razgovora o hrani koju jedemo, o tome kako nam je prošao dan, što ćemo raditi sutra. Stvaranjem takvih rutina gradimo temelje za kvalitetan odnos i u kasnijoj dobi, kada naša djeca budu adolescenti i kada će nam za poticanje razgovora trebati i dodatne vještine komuniciranja. Također, ako dijete potičemo da pospremi nakon igranja ili opere zube prije spavanja jačamo njegovu samostalnost te doprinosimo osjećaju uspješnosti i samopoštovanja.
Posebno korisna rutina za razvoj pozitivnog odnosa djeteta i roditelja, a time i uspješniju suradnju, jest rutina „vrijeme samo za tebe i mene“ – vrijeme u kojem je roditelj u potpunosti posvećen djetetu, njegovoj igri i komunikaciji s njim bez ometajućih čimbenika (npr. ekrani u pozadini, drugo dijete, korištenje mobitela) uz napomenu kako je od količine vremena važnija nepodijeljena pažnja koju dijete dobije od roditelja. Više o tome možete pročitati u sljedećem prilogu[2].
Zašto djeca vole rutine (iako se nekada to ne čini tako)?
Kada dijete zna što može očekivati (Sada ćemo ručati pa ćemo na odmor pa ćemo se onda igrati) čak i onda kada protestira (ne želi na dnevni odmor iako svojim ponašanjem pokazuje da mu je potreban) svijet mu je predvidljivije mjesto što jača njegov osjećaj kontrole, a time i osjećaj sigurnosti. A kada se dijete osjeća sigurno tada se osjeća bolje, uspješnije uči i razvija se!
Rutine su posebice korisne kada se u djetetovom životu dogode stresni događaji (razvod roditelja, preseljenje, bolest/smrt člana obitelji, ozljeda…) jer im donekle vraćaju osjećaj kontrole i sigurnosti u vremenu kada im je narušena slika o svijetu kao sigurnom mjestu gdje se ružne stvari ne događaju, a oni i njihovi najbliži uvijek budu dobro.
Zašto su rutine dobre i za roditelje?
Rutine pomažu da se osjećamo bolje organiziranima čime se smanjuje stres svim uključenima jer svi znaju što je na redu i što je čija obaveza. Primjerice, ako je ustaljena rutina samostalnog pranja ruku prije ručka ili rutina zajedničkog raspremanja stola, to može ubrzati i izvođenje samih aktivnosti, ali i smanjiti stres oko toga tko će djetetu oprati ruke ili tko će danas raspremiti stol. Također, ako je ustaljena djetetova rutina pranja ruku prije ručka, time se smanjuje vjerojatnost da taman prije ručka izvadi igračke s police i započne s igrom.
Što kada se rutine mijenjaju?
Predvidljiv dnevni raspored (buđenje, obrok, odmor, igra u slično vrijeme i na sličan način) nekada nije moguće osigurati. Posebice kada se cjelokupan ritam obitelji mijenja, a to je često upravo u ljetnim mjesecima, vrijeme blagdana, kada je dijete ili netko od članova obitelji bolestan. Tada se pokazalo korisnim prilagoditi dotadašnje rutine novim okolnostima imajući na umu kako i nova „pravila“ mogu imati predvidljiv slijed. Primjerice, dok smo na moru idemo kasnije spavati, možemo pojesti sladoled prije ručka, smijemo gledati 3 crtića, ne idemo u park poslije dnevnog odmora. Nove rutine je korisno i izreći: Dok smo na moru ćemo…/Sada tri dana nećemo… kao i najaviti promjene: Danas ipak nećemo do parka jer je jako vruće, ali ćemo poslije sići ispred zgrade.
Živimo u vremenu u kojem mnoge obitelji imaju prepunjen raspored, s puno očekivanja i zadataka. Rutine nam mogu pomoći unijeti strukturu u svakodnevni život, imajući na umu da je fleksibilnost u njihovom postavljanju i održavanju ponekad neizbježna.
Tena Erceg Milković, mag.psych