Polazak u jaslice ili vrtić veliki je događaj u većini obitelji i često sa sobom nosi velike promjene - i za male, ali i za velike. Svaka promjena, čak i ona željena, nerijetko je praćena velikim emocijama i stresom. Što očekivati u razdoblju prilagode i kako ga olakšati pročitajte u nastavku.

Dijete se u procesu prilagodbe suočava s brojnim promjenama poput vremena kada se budi, kada jede, kada ide na dnevni odmor, novi prostor u kojem su drugačije igračke, drugačiji toalet, mora se prilagoditi na boravak u skupini djece od koje svatko treba svoj dio pažnje i ono najvažnije – dijete se mora prilagoditi na to da će dok je u vrtiću za njega skrbiti njemu nove osobe – njegove odgojiteljice.

Kako bi dijete uspješno prihvatilo navedene promjene mora uložiti napor, za to treba vremena. Koliko vremena ovisi o raznim čimbenicima poput starosti djeteta (lakše se prilagođavaju starija nego mlađa djeca), individualnim osobinama, o  prijašnjim iskustvima odvajanja od roditelja, o tome kako je dijete pripremano na polazak u vrtić, o redovitosti dolaženja tijekom perioda prilagodbe (izostanci produžuju vrijeme prilagodbe). Kod većine djece adaptacija traje između jednog i četiri tjedna.

U razdoblju prilagodbe očekivane su razne reakcije poput plača pri odvajanju, plača tijekom dana, odbijanje jela ili spavanja, odbijanja ili pojačnog traženja tjelesnog kontakta, odbijanja igara i igračaka, aktivnosti, regresivnih ponašanja (kratkotrajna „nazadovanja“ u razvoju, primjerice, dijete koje hoda „vraća se“ na puzanje, dijete koje se samostalno hrani traži da ga se hrani, dijete koje je bez pelena traži ponovno pelenu ili ne kontrolira fiziološke potrebe). Važno je znati kako su to prolazne promjene kojima si dijete olakšava za njega stresno razdoblje tako da se „vraća“ u razdoblje kada je bilo mlađe i osjećalo se sigurnije. Većina djece će iskazati otpor pri ostajanju uslijed separacijske anksioznosti (strah od odvajanja) što je zapravo znak da je dijete razvilo sigurnu i kvalitetnu vezu s vama, da ste mu vi sigurna luka koja je tu za njega. Neka djeca prve dane ulaze u sobu bez otpora i s veseljem, posebice ako je roditelj tu, da bi se otpor pojavio nakon nekoliko dana (čak i tjedana) kada shvate da je odlazak u vrtić svakodnevan, a u njemu se ne osjećaju još sigurno.

Najvažnije je ne zaboraviti kako su sva ponašanja i promjene u ponašanju razvojno uredni (i očekivani) u vrijeme prilagodbe te neumanjivati djetetove emocije rečenicama poput Ti si veliki dečko, nemaš razloga plakat ili pak lagati djetetu (Odmah se ja vratim.). Iako nam je nekada teško podnijeti djetetove suze, znati kako je vrtić mjesto koje je dobro za naše dijete, može nam olakšati pri nošenju s djetetovim, ali i vlastitim velikim emocijama. Tada će nam biti lakše i neiskradati se iz grupe dok nas dijete ne vidi jer ono će plakati svakako, no, kada dosljedno slušaju od roditelja rečenice poput Znam da si tužna jer ostaješ u vrtiću, ali ja idem raditi i vratit ću se po tebe nakon što se probudiš. iako uplakani, uče da je u redu imati velike osjećaje i uče vjerovati svojim roditeljima. Tako se gradi dugoročan iskren odnos temeljen na povjerenju.

Prilagodba nije gotova onda kada dijete prestane plakati već kada počne spontano izražavati svoje osjećaje, potrebe, misli i sposobnosti svojim odgojiteljicama, njegovim „skrbnicima“ u vrijeme kada su u vrtiću.

Važno je osvijestiti i vlastite, roditeljske osjećaje zbog polaska djeteta u vrtić. Očekivano je osjećati radost, olakšanje, ali i zabrinutost, tugu, pa čak i krivnju zbog ostavljanja djeteta u vrtiću. Osvještavanjem vlastitih emocija možemo utjecati i na vlastita ponašanja koja nekada djeci otežavaju prilagodbu (primjerice, govorimo djetetu da mora ići u vrtić dok su nam oči pune suza ili nam drhti glas).  Djeca su nerijetko naša „ogledala“ i u svom ponašanju često izražavaju ono što roditelji osjećaju.

Prije kraja treba reći kako je neupitan utjecaj odgojiteljica u životu djeteta. Roditelji se možda pitaju kakve će one biti prema njemu, hoće li znati prepoznati njegove potrebe, kako će ih zadovoljiti,  hoće li se dijete prilagoditi i uklopiti… Ono što se pokazalo korisnim u razdoblju prilagodbe (ali i u svim drugim razdobljima djetetova boravka) jest otvorena komunikacija roditelja i odgojitelja i drugih zaposlenih u Ustanovi. Poželjna su pitanja roditelja, njihove povratne informacije i u slučajevima kada su nečim zadovoljni, ali i u slučajevima kada su zbog nečega zabrinuti ili nezadovoljni. Tada je važno obratiti se, iskazati svoja očekivanja, tražiti pojašnjenje ili savjet.

A za sam kraj – dobro nam došla djeco, dobro došli roditelji. Nadamo se uspješnoj suradnji na radost svih uključenih!

Poštovani roditelji djece upisane u pedagošku godinu 2023./2024. (roditelji koji su potpisali ugovor),

pozivamo vas na roditeljski sastanak koji će se održati u objektu Cavtat na Mećajcu u srijedu, 30.8.2023. u 17:30 h. 

Na sastanku će se govoriti o radu i ustroju Ustanove, procesu prilagodbe na polazak u jaslice/vrić, zdravstvenim pravilima, suradnji Ustanove i roditelja te će roditelji dobiti informacije u koju odgojno – obrazovnu skupinu je upisano njihovo dijete te informaciju o odgojiteljici/ima koja/e će raditi u toj skupini.

Veselimo se susretu!

Dječji vrtić Konavle

[pdf-embedder url="https://vrticikonavle.hr/wp-content/uploads/2023/08/OBAVIJEST.pdf"]

Natječaj za radno mjesto odgojitelja

Natječaj za radno mjesto pomoćnika za njegu i skrb djece

 

O važnosti rutina u djetetovom i obiteljskom životu pročitajte u nastavku ili na linku https://mailchi.mp/50dc86ccba31/newsletter-centra-rastimo-zajedno-9259284?e=[UNIQID&fbclid=IwAR1GGDLIpt7cSaDEmMZbXiBjMpjqLsYtmrdMurxMmVs6avmXWU842e2u9Hc#_ftn1

Ljeto je stiglo. Neki su već na odmoru ili u planovima za isti, no, ako i nisu, za većinu se ipak promijenio dosadašnji dnevni ritam zbog promjena koje često prate „ljetni način življenja“ (promjene u vrtićkom okruženju, školski praznici, kasnije noćno uspavljivanje, moguća veća izloženost ekranima...). Uslijed navedenih promjena mijenjaju se i dnevne rutine djeteta (i obitelji), a o tome što su rutine, zašto su važne za malu (i veliku) djecu te trebaju li se mijenjati pročitajte u nastavku.

Nedavno smo pisali o „sastojcima“ roditeljstva koji su se pokazali najkorisnijima za rast i razvoj svakoga djeteta[1]. Među njima smo, uz brižno ponašanje, uvažavanje i osnaživanje djeteta naveli i pružanje strukture (predvidivog vremenskog rasporeda aktivnosti te granica/pravila) i usmjeravanje ponašanja izražavanjem očekivanja i povratnih informacija.

Pružanje strukture odvija se i kroz rutine – svakodnevne aktivnosti u koje uključujemo dijete, a koje se redovito ponavljaju.

To su najčešće rutine hranjenja, kupanja, spavanja, presvlačenja i oblačenja, igranja. Da bi se razvile djeca im moraju biti izložena, po mogućnosti u isto vrijeme i na sličan način. Kako bi se utvrdile korisno ih je najavljivati, podsjećati na njih (Prvo oprati zube pa onda čitanje priče) ili ih poticati pričom (Medo Tobi prije ručka pere ruke...), pjesmicama (Kruška, jabuka, šljiva, Veli, mala Iva: To je voće slatko, Jeo bi ga svatko) te pohvalama (Sve si vratio na mjesto pa ćeš sutra znati gdje ćeš ih pronaći). Pomoći mogu i vizualni prikazi određene rutine – možete zajedno izraditi poster s „koracima“ jutarnje rutine (primjerice, dignem se iz kreveta, piškim, operem ruke i zube, doručkujem, obučem se).

Zašto su rutine važne?
Rutine su korisne iz više razloga – njima se zadovoljavaju djetetove fiziološke potrebe poput hranjenja i spavanja, ali i psihološke potrebe da se netko za njih brine, da imaju osjećaj da su nekome važni i da nekome pripadaju, da su uspješni i samostalni.  Rutine su odlične prilike za povezivanje i za učenje. Primjerice, zajednički obrok u kojemu smo usmjereni jedni na druge idealna je prilika za stvaranje rutine razgovora o hrani koju jedemo, o tome kako nam je prošao dan, što ćemo raditi sutra. Stvaranjem takvih rutina gradimo temelje za kvalitetan odnos i u kasnijoj dobi, kada naša djeca budu adolescenti i kada će nam za poticanje razgovora trebati i dodatne vještine komuniciranja. Također, ako dijete potičemo da pospremi nakon igranja ili opere zube prije spavanja jačamo njegovu samostalnost te doprinosimo osjećaju uspješnosti i samopoštovanja.

Posebno korisna rutina za razvoj pozitivnog odnosa djeteta i roditelja, a time i uspješniju suradnju, jest rutina „vrijeme samo za tebe i mene“ – vrijeme u kojem je roditelj u potpunosti posvećen djetetu, njegovoj igri i komunikaciji s njim bez ometajućih čimbenika (npr. ekrani u pozadini, drugo dijete, korištenje mobitela) uz napomenu kako je od količine vremena važnija nepodijeljena pažnja koju dijete dobije od roditelja. Više o tome možete pročitati u sljedećem prilogu[2].

Zašto djeca vole rutine (iako se nekada to ne čini tako)?
Kada dijete zna što može očekivati (Sada ćemo ručati pa ćemo na odmor pa ćemo se onda igrati) čak i onda kada protestira (ne želi na dnevni odmor iako svojim ponašanjem pokazuje da mu je potreban) svijet mu je predvidljivije mjesto što jača njegov osjećaj kontrole, a time i osjećaj sigurnosti. A kada se dijete osjeća sigurno tada se osjeća bolje, uspješnije uči i razvija se!

Rutine su posebice korisne kada se u djetetovom životu dogode stresni događaji (razvod roditelja, preseljenje, bolest/smrt člana obitelji, ozljeda...) jer im donekle vraćaju osjećaj kontrole i sigurnosti u vremenu kada im je narušena slika o svijetu kao sigurnom mjestu gdje se ružne stvari ne događaju, a oni i njihovi najbliži uvijek budu dobro.

Zašto su rutine dobre i za roditelje?
Rutine pomažu da se osjećamo bolje organiziranima čime se smanjuje stres svim uključenima jer svi znaju što je na redu i što je čija obaveza. Primjerice, ako je ustaljena rutina samostalnog pranja ruku prije ručka ili rutina zajedničkog raspremanja stola, to može ubrzati i izvođenje samih aktivnosti, ali i smanjiti stres oko toga tko će djetetu oprati ruke ili tko će danas raspremiti stol. Također, ako je ustaljena djetetova rutina pranja ruku prije ručka, time se smanjuje vjerojatnost da taman prije ručka izvadi igračke s police i započne s igrom.

Što kada se rutine mijenjaju?
Predvidljiv dnevni raspored (buđenje, obrok, odmor, igra u slično vrijeme i na sličan način) nekada nije moguće osigurati. Posebice kada se cjelokupan ritam obitelji mijenja, a to je često upravo u ljetnim mjesecima, vrijeme blagdana, kada je dijete ili netko od članova obitelji bolestan. Tada se pokazalo korisnim prilagoditi dotadašnje rutine novim okolnostima imajući na umu kako i nova „pravila“ mogu imati predvidljiv slijed. Primjerice, dok smo na moru idemo kasnije spavati, možemo pojesti sladoled prije ručka, smijemo gledati 3 crtića, ne idemo u park poslije dnevnog odmora. Nove rutine je korisno i izreći: Dok smo na moru ćemo.../Sada tri dana nećemo... kao i najaviti promjene: Danas ipak nećemo do parka jer je jako vruće, ali ćemo poslije sići ispred zgrade.

Živimo u vremenu u kojem mnoge obitelji imaju prepunjen raspored, s puno očekivanja i zadataka. Rutine nam mogu pomoći unijeti strukturu u svakodnevni život, imajući na umu da je fleksibilnost u njihovom postavljanju i održavanju ponekad neizbježna.

Tena Erceg Milković, mag.psych


[pdf-embedder url="https://vrticikonavle.hr/wp-content/uploads/2023/08/Izmjene-i-dopune-financijskog-plana-Djecjeg-vrtica-Konavle-za-2023.-godinu.pdf" title="Izmjene i dopune financijskog plana Dječjeg vrtića Konavle za 2023. godinu"]

Poštovani roditelji,

Podsjećamo Vas da se Ugovori o međusobnim pravima i obvezama s predškolskom Ustanovom potpisuju u Tajništvu Vrtića u Cavtatu od 14. kolovoza 2023. godine do 21. kolovoza 2023. godine, radnim danima u periodu od 8.00 - 12.00 h.

Ugovor potpisuju oba roditelja. 

Ukoliko roditelji ne dostave  valjanu Potvrdu o obavljenom  sistematskom zdravstvenom pregledu djeteta od strane izabranog pedijatra, ne dostave Rješenje o prekidu roditeljskog dopusta i suglasnost Poslodavca, ne potpišu Ugovor o međusobnim pravima i obvezama s predškolskom Ustanovom do roka navedenog u prethodnom stavku, smatrat će se da su odustali od  upisa djeteta u program Vrtića ili jaslica te će dijete/djeca biti ispisana temeljem odredbi članka 31. Pravilnika o upisu.

Dječji vrtić Konavle

Poštovani roditelji,

projekt "Otvorimo južna vrata Lijepe naše, II. faza", čije je trajanje 20 mjeseci, započeo je 23. prosinca 2021. godine, a završava 23. kolovoza 2023. godine te tim datumom završava i pružanje usluge produljenog boravka u vrtiću.

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 Vaš vrtić